Hrvatski dom

Download Template for Joomla Full premium theme.

Deutschland online bookmaker http://artbetting.de/bet365/ 100% Bonus.

Online bookmaker bet365

Hrvoje Zekanović, saborski zastupnik POTREBITA NAM JE SVEOPĆA DUHOVNA I VRIJEDNOSNA OBNOVA

hrvoje zekanović 2

Zastupnik u hrvatskom Saboru Hrvoje Zekanović rođen je 1974. godine u Šibeniku. Diplomirani je geograf i veliki ljubitelj prirode. Član je viujeća za laike Hrvatske biskupske konferencije, a jedan je od glavnih koordinatora referenduma “U ime obitelji”Šibensko-kninske županije. Oženjen je i otac tri kćerke. Jedan je od najvećih zagovornika protivljenju ratifikacije Istanbulske konvencije. Kao zastupnik u Hrvatskom Saboru često govori o svjetonazorskim i pitanjima identiteta hrvatskoga čovjeka.

 

Gospodine Zekanoviću, svjedoci smo sveopće krize u svijetu. Kakav je, po Vama, život u Republici Hrvatskoj?

 

- Bit ću subjektivan i govorit cu u prvom licu jednine. Mislim da nije dobro i to iz više aspekata. Nije dobro niti kad gledamo ekonomsku situaciju. Smatram da znatno kaskamo za ostatkom Europe, čak i kad je u pitanju susjedstvo i one zemlje s kojima smo se uvijek uspoređivali, a bile su lošije od nas. Gotovo sve su nas preskočile, a u demografskom smislu, iako smo svjesni da cijela Europa trpi posljedice loših demografskih politika, Hrvatska u tom prednjači. Ne samo zbog velike migracije i izrazito niske stope nataliteta. Hrvatska je u tom smislu jedna od vodećih zemalja svijeta. Ona u tom negativnom trendu zapravo prednjači. Tu je i treća, rekao bih, najvažnija komponenta. Vrijednosna, gdje Hrvatska jako uspješno slijedi Zapadnu Europu. Slijedimo ju u stopu. Osobno smatram da ne bi trebali. Konkretno mislim na pitanja novih zakona, novih ideologija, koja se nameću hrvatskom društvu. Prihvaćajući ih idemo u jednom krivom smjeru. Taj smjer je suprotan onomu što nas u konačnici uči i naše vjera i katolička Crkva.

 

Kako gledate na činjenicu da u Hrvatskoj, zemlji koja slovi kao demokršćanska i na vlasti ima stranke demokršćanskog pogleda, dolazi do usvajanja antidemokršćanskih zakonskih rješenja?

 

- Očito je da se pojam demokršćanstva kod različitih političkih stranaka različito i razumijeva. Po ovom pitanju treba biti potpuno jasan. Međutim, očito je da se ovaj pojam različito tumači. Najprije, različito ga tumače pojedinci, pa tako i političke opcije. Danas u zapadnoj Europi imamo stranke poput CDU-a, a koje imaju klubove zastupnika homoseksualaca, a što nije kompatibilno sa onim što kršćanstvo generalno zastupa. Tako je i u Hrvatskoj nešto slično. Idemo tim putem. Naša najjača stranka, kojoj, na posljetku, to nije u zasadama, ide upravo tako. Ovdje mislim na ponašanje i političko dijelovanje u donošenju zakona suprotnih svjetonazoru a koji stoji u statutarnim odredbama. Danas se često političare koji se zalažu za prava radnika naziva ljevicom. S druge strane, neki se nazivaju kršćanskim demokratima, a to se zapravo i ne vidi u njihovom djelovanju. Rekao bih drugim riječima, imamo licemjerje na svim poljima. Kod nas se teško može naći političar koji se može staviti u jednu opciju, jer kod nas nema vjerodostojnih političara. Ima još jedna stvar koja nam dolazi iz napredne Europe. Osobno smatram da ona nije dobra. Moja stranka HRAST napravila je veliki otklon od HDZ-a. To je normalno nakon događanja oko Istanbulske konvencije. Mi sada jednostavno ne možemo imati jednake odnose kao prije odnosno ne možemo konkretno surađivati, jer je naš koalicioni partner promijenio svoju politiku u pitanjima koja su nama izuzetno važna.

 

Svjedoci smo ovih događaja vezanih za IK. Jasno ste stali protiv ratifikacije ovog dokumenta zajedno uz Crkvu i veliku većinu hrvatskog puka. Stječe se dojam da takvi stavovi ipak ne dopiru do premijera hrvatske države?

 

- Vrijeme će pokazati je li premijer u zabludi ili nije. Vrijeme će pokazati da li je Republika Hrvatska uistinu kršćanska država i je li hrvatskom narodu njegova vjera važno pitanje? To će narod pokazati na sljedećim izborima kad god bi i koji god da budu a pokazat će i na referendumu koji će se uskoro dogoditi. Možda premijer i ne griješi. Ja sam zapravo znatiželjan da vidim kako će narod reagirati na referendumu i na izborima odnosno hoće li nagraditi konkretno politiku premijera Plenkovića ili ne? Crkva je po ovom pitanju bila jasna, iako moram priznati da je bilo i drugačijih stavova od strane nekih biskupa. No, nadbiskup Puljić je bio jasan. Jasno je rekao što misli. No, moram reći da je bilo i sramežljivih biskupa koji nisu bili potpuno jasni oko ovog pitanja i to mi je krivo, ali sam zadovoljan, jer nikad Crkva nije bila eksplicitnija, nego što je to bila sada oko pitanja svojega određenja prema Istanbulskoj konvenciji.

 

Veliki je niz pitanja koja država ne rješava. Jesu li ova svjetonazorska pitanja i pokušaj skretanja pozornosti na neka druga pitanja i probleme u društvu.

 

- Pitanje Istanbulske konvencije meni je vrlo važno. Mene je moja kćer, koja je sedmi razred osnovne škole pitala slično pitanje. Čula je za Istanbulsku konvenciju, pa pita: A što je s ljudima koji imaju male plaće? Postavio sam joj protupitanje: Kćeri moja, što bi ti voljela da tata dobije na lutriji ili da su tata i mama zajedno ili razvedeni? Rekla je: Naravno, voljela bi da budete zajedno. Drugim riječima rečeno, vrijednosna pitanja, pitanje identiteta, pitanja koja su vezana i uz emociju su najbitnija pitanja. Nema važnijih pitanja od onoga što smo, tko smo, što volimo i kamo idemo? Kada govorimo je li ovo namjerno skretanje sa neke druge teme nisam siguran da je ovo bio dio plana, nego je postao pritisak iz Europe prema premijeru da se Istanbulska konvencija ratificira. Premijer se htio pokazati kao premijer koji drži sve u svojim rukama, tako da je on iz tih razloga išao u ratifikaciju, a ne da bi skrenuo od drugih tema, ali neosporno je i da je sama tema dobrodošla. Mislim da je ovdje šteta veća. Ne vjerujem da je bilo namjere za skretanje pozornosti ali je neupitno pozornost skrenuta.

 

Uskoro na dnevni red političke javnosti dolaze i druga pitanja, koja zadiru u demokršćanski svjetonazor. Recimo, pitanje zakonskog rješenja o abortusu.

 

- Početkom 2019. godine ističe rok kada se Hrvatski Sabor mora očitovati o tom zakonu, ali mislim da je sada pokušaj stavljanja u fokus tog pitanja, zapravo skretanje pozornosti s pitanja Istanbulske konvencije. Evo, vidim da je i ministar Kujundžić, inače odani premijerom ministar, krenuo s ovom temom, temom abortusa, kako bi se tema Istambulske konvencije mogla razvodniti i da bi se fokus prebacio na pitanje pobačaja. Moj stav je tu jasan. Ja sam isključivo za zaštitu života, ali to su bitke koje ćemo mi voditi kasnije. Prije te bitke želimo pričati o Istanbulskoj konvenciji i o njezinoj štetnosti po Hrvatsku državu. Hrvatska država mora biti suverena i donositi svoje zakone u kojima će štititi svoje građane. A kad tu bitku završimo, onda ćemo u 2019. godini ući i u drugu bitku kad je u pitanju zaštita ljudskog života.

 

Svjetonazorska pitanja u Hrvatskoj, pogotovo za nositelje demokršćanskoga predznaka trebala bi biti prioritetna.. No, i životna pitanja su vrlo važna, jer ne rješavanje istih mlade odvodi iz ove zemlje. Ključno je pitanje nepoštovanje ljudskih prava, zakonskih odredbi, nepotizam, korupcija, prestrogi zakoni za male, a svjedoci smo niza započetih nedovršenih sudskih procesa u kojima se sudi, “velikima”. Je li hrvatska država pravna država u stvarnom i punom smislu?

hrvoje zekanović 1

- Slažem se s Vama i dijelim zabrinutost i razočaranost sustavom. Međutim, ovdje ću govoriti kao geograf, koji se bavi i demografijom kroz svoju struku. Problem demografske katastrofe nije svojstven samo nama Hrvatima. To je problem koji je vezan za zapadnoeuropsku civilizaciju u cjelini, ali i za civilizaciju uopće. I zemlje Zapadne Europe imaju isti problem. To je problem zapadne civilizacije u globalu. U nekim zemljama je stanje lošije, a u nekima bolje, ali sve se susreću s istim problemom. U Njemačkoj, na primjer, stopa nataliteta je ispod onoga kod nas. Oni su jedno vrijeme imali stopu nataliteta 1,1%. Morate znati da je stopa nataliteta 1,2%minimum da stanovništvo stoji na nuli. Hrvatska ima nešto više, iako ne dovoljno, otprilike 1,4%, ali zemlje poput Njemačke, Švedske, Nizozemske. Francuske imaju useljavanja čime dobijaju znatan broj stanovnika. Radi se o emigrantima koji nisu iz Europe. Druga je stvar, što ovdje imamo zemlje koje su bogate i one koje su siromašne, kao što je recimo Hrvatska. U našoj zemlji je uvijek postojala migracija. Ako ne druga, onda ona iz siromašnijega sela u bogatije središte, grad. Danas te granice više ne postoje, jer imamo globalizaciju. Ovu stvar uvijek treba sagledavati globalno. S druge strane, tehnologija je danas napravila takvo stanje da recimo jedna tvornica u Kini samo u jednom danu može napraviti proizvoda za cijeli svijet za sljedećih pet godina. Danas nemamo više radno intenzivnih poslova, jer ljudi nisu više tako potrebni i javlja se problem nezaposlenosti koji je svugdje prisutan. Međutim, mi imamo jedan subjektivan pristup. Imamo jedan sustav nepotizma, sustav krivog odabira, tako da najbolji moraju napustiti Hrvatsku, a oni najlošiji ostaju tu zbog političke podobnosti. Hrvatska mora utrošiti mnogo više truda u rješavanju ovog problema, ali ono mora biti globalno riješeno a isključivo se radi o duhovnom rješavanju problema. Vrijednosnom. U onom trenutku kada mladi čovjek, koji je u reproduktivnoj fazi, shvati da mu je obitelj prioritet, onda će on učiniti sve da ga ostvari, bez obzira da li može ići na ljetovanje ili zimovanje, da li će voziti skupi automobil. Njemu će to zapravo biti prioritet. Nažalost sustav tako funkcionira da to prioritet nije. Imamo apsurdne situacije da najbogatiji imaju najmanje djece a siromašni znatno više. U svakom slučaju jedini put do rješenja jeste duhovna obnova. Ja vjerujem kako će hrvatski narod zbog promjene vrijednosnog sklopa ili sustava kao takav i nestati, ali možda će se opet održati jedna zdrava jezgra dobro mislećih ljudi, a koja će možda omogućiti bolju budućnost ove naše Domovine.

 

Postoji li, onda gospodine Zekanoviću, ozbiljna prijetnja nestanku cjelokupnog identiteta hrvatskog čovjeka?

 

- Ako nemate ljudi na nekom prostoru, onda nemate ni države. Sada je na snazi teška globalizacija i ona je nemilosrdna a ja sam sukladno politikama svih opcija toga svjestan. Sada ne mogu vidjeti čarobni štapić koji se može naći da bi se sve to zaustavilo. Usudio bih se reći da srednjoročno ne vidim mogućnost katarze europske civilizacije ni u hrvatskom društvu. No, konačna je bitka u rukama gospodina našega Isusa Krista, ali nešto moramo učiniti i mi, jer sa ovakvim odnosom snaga i parametrima u hrvatskom društvu mi gubimo. Zato se moramo boriti i pokušati pobijediti. Nema straha. Teška su vremena i za kršćanski puk u cjelini, pa tako i za hrvatski narod. Svako vrijeme ima svoje izazove. Ovo je izazov našeg vremena .Najteži do sada, ali dragom Bogu hvala i prepuštamo mu da on učini što smatra da je najbolje. Nama preostaje da damo sve od sebe i da mu se molimo.

logo v4 Sarajevo
Hamdije Kreševljakovića br. 3,
Bosna i Hercegovina

tel/fax :+387 33 220 765
Podružnica Brčko distrikt BiH
Dubrave 51
Mob tel. +387 61 103 603;
e-mail:info@hrvatski-dom.com