Hrvatski dom

Download Template for Joomla Full premium theme.

Deutschland online bookmaker http://artbetting.de/bet365/ 100% Bonus.

Online bookmaker bet365

SJEĆANJE NA ZAGREBAČKOG NADBISKUPA FRANJU KARDINALA KUHARIĆA

O „LJUBLJENOM KARDINALU“franjo kuharic

Piše: Anto Pranjkić

„Ako je moj protivnik spalio moju kuću, ja neću zapaliti njegovu! Ako je razorio moju crkvu, ja neću ni dirnuti njegovu, dapače, čuvat ću je.

Ako je napustio svoj dom, ja neću ni igle uzeti iz njegova! Ako je ubio mog oca,brata, sestru, ja neću vratiti istom mjerom nego ću poštivati život njegova oca, brata,sina ,sestre!“

(Franjo Kardinal Kuharić)

„Budući se ispunila kanonska dob i da danas slavimo 10. obljetnicu smrti blagopokojnog kardinala Franje Kuharića, ujedno primjećujući kako traje i raste vjernička i molitvena povezanost s blagopojnim kardinalom, kao i na temelju osobnog poznavanja, posebno iz razdoblja života u njegovoj blizini i zajedništvu s njime, od 1997. do njegove smrti, u ranim jutarnjim satima 11. ožujka 2002. godine,odlučio sam poduzeti što traži Crkva kako bi se ispitala mogućnost za pokretanje kanonskog postupka o životu i kršćanskim krepostima blagopojnog kardinala Franje Kuharića. Stoga ću idućih dana imenovati postulatora u kauzi“.Kazavši ovo zagrebački nadbiskup Josip Bozanić je izazvao spontani gromki pljesak.

U svakom susretu s ljudima kardinal Kuharić plijenio je ljubavlju i posebnim zanimanjem za svaku izgovorenu riječ sugovornika. I nikad nije bilo mjesta umoru. Narod to zna cijeniti i prisjećanje na ovog istinskog velikana katoličanstva u Hrvata budi posebne emocije. Tako je bilo i toga 10. ožujka.

Uvijek govorio u ime Crkve

Kardinal Franjo Kuharić rodio se 15. travnja 1919. godine u Pribiću kod Krašića. Klasičnu gimnaziju završio je na Šalati gdje je boravio u Sjemeništu. Studij teologije završio je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Za svećenika je bio zaređen 15. srpnja 1945. godine u Zagrebu. Svoju pastoralnu službu započeo je u župi Radoboj kraj Krapine, a bio je župnik u župama Rakov Potok, Sv. Martin pod Okićem i Sv. Marija Okićka. 1964. Papa Pavao VI. imenovao ga je pomoćnim biskupom zagrebačkim. Nakon biskupskog ređenja, 3. svibnja iste godine, imenovan je odgovornim urednikom tada dvotjednika Glasa Koncila. Godine 1969. imenovan je apostolskim administratorom Zagrebačke nadbiskupije, a 16.lipnja 1970. zagrebačkim nadbiskupom. Iste je godine u mjesecu rujnu izabran za predsjednika Biskupske konferencije Jugoslavije s mandatom od 5 godina,a na tu je službu biran još tri puta uzastopno. Otkako je 15. svibnja 1993. godine Sveta Stolica osnovala Hrvatsku biskupsku konferenciju, bio je njezin prvi predsjednik i tu je službu obnašao sve do odlaska u mirovinu.

Na konzistoriju 2. veljače 1983. godine Sveti Otac Ivan Pavao II promaknuo ga je u kardinalski zbor te je bio član Kongegracije za kler, Kongregacije za bogoštovlje te Rimske komisije sv. Ćirila i Metoda. Umirovljen je 05. srpnja 1997. godine.

Često je znao govoriti da ne nastupa u svoje ime, ni u ime nekih svojih osobnih interesa, nego u ime Crkve:

„Govorim u ime Crkve, smatram se odgovornim da predložim, da priopćim, da poručim ono što Crkva vjeruje, čemu se Crkva nada i kako ona gleda na čovjeka, što misli o čovjeku i njegovim odnosima, o njegovu životu i onda o životu zajednice.“

Kardinal Kuharić je sve to predlagao blago ali odlučno, bez dogmatiziranja, čak i onda kad je imao posla s Partijom bivše države. Preživio je pokušaj atentata 1948. godine, a bio je i saslušavan od strane Udbe. Na srcu je nosio istinu o blaženom kardinalu Stepincu, koju je hrabro i ustrajno svjedočio. Koliko su njegove riječi snažne govori podatak da su oblikovale knjigu Poruke sa Stepinčeva groba. Najveću radost je doživio kada je kardinal Stepinac proglašen blaženim. Bio je državni neprijatelj broj 1., ali ga to nije spriječilo da kao Nadbiskup zagrebački osnuje 60 novih župa i to posebno u gradovima. Boreći se za vjersku slobodu bio je duša višegodišnje crkvene proslave Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, koja je kulminirala Nacionalnim euharistijskim kongresom 1984. godine u Mariji Bistrici. Veliku je ljubav njegovao i prema hrvatskim iseljenicima. Neumorno ih je obilazio.

Sve temeljio na evanđeoskim vrijednostima

Za vrijeme Domovinskoga rata „živio „ je sa svojim poniženim hrvatskim narodom, kojem je očinski znao brisati suze i jesti gorki kruh, slušati prijetnje i osjetiti hladne zidove zatočeništva i jauk stratišta. S kojim se znao radovati u trenutcima slobode i zahvaljivati Bogu za duhovne plodove rasta i preporoda u slozi i zajedništvu. Upozoravao je na nepravde, potrebu života na temeljima evanđeoskih vrijednosti, kako je rekao kardinal Bozanić na svečanosti sprovoda.

Kardinal Kuharić bio je istinski domoljub.

O tome svjedoči i izjava blaženog Ivana Pavla Drugog, s kojim je desetljećima surađivao:

„On se kako tijekom komunističkog režima tako i nedavnog razdoblja nacionalne povijesti označenog stradanjima, svim snagama zauzimao za obranu slobode i dostojanstva hrvatskog naroda, ujedinjujući blagu ljubav s čvrstom postojanošću pastira odgovornog za stado. Kao čovjek koji je bio potpuno posvećen evanđeoskoj zadaći, dao je dosljedno svjedočanstvo za Krista, neumorno ulijevajući pouzdanje i hrabrost vjernicima u tijeku teških kušnji kojima je bila izložena hrvatska zemlja. Dok uzdižem žarke molitve Kristu, Dobrom Pastiru, da primi svoga slugu, podjeljujući mu vječnu nagradu.“

Zaključimo ovo naše skromno promišljanje o životu i djelu blagopokjnog kardinala Franje Kuharića riječima njegovoga nasljednika Josipa Bozanića:

„Vrijedno je vraćati se na životni govor toga pastira zagrebačke Crkve jer iz toga je govora razvidan onaj isti pristup koji resi ljude privučene i prožete kršćanskom svetošću, one koji žive uronjeni u Kristovu proročku, svećeničku i kraljevsku službu. Takvi svjedoci iznose Kristov nauk u poniznosti, žive ga u vjeri i strpljivosti, a druge ljude upućuju prema svjetlosti neprolaznoga.“

logo v4 Sarajevo
Hamdije Kreševljakovića br. 3,
Bosna i Hercegovina

tel/fax :+387 33 220 765
Podružnica Brčko distrikt BiH
Dubrave 51
Mob tel. +387 61 103 603;
e-mail:info@hrvatski-dom.com